Dubrovačko-neretvanska županija: Povijest
Prvi stanovnici ovog područja bili su Iliri, koji su se tu pojavili prije tri do četiri tisuće godina. Postupno su se doseljavali novi narodi; u 2. stoljeću prije Krista ove prostore počeli su naseljavati Rimljani, a u 4. i 5. stoljeću i stari Grci.
Veliki dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije nekad je bio u sastavu Dubrovačke Republike. Nakon službenog ukidanja te države 1808., ovaj je prostor ušao u trojnu zajednicu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a poslije toga bio u sastavu Austro-Ugarske do 1918.
Nakon Prvog svjetskog rata, ovo je područje najprije pripojeno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je poslije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Godine 1939. prostor Dubrovačko-neretvanske županije ušao je u sastav Banovine Hrvatske, a 1941. postao je dio Nezavisne Države Hrvatske. Završetkom Drugog svjetskog rata, ovo je područje postalo sastavni dio Socijalističke Republike Hrvatske, koja je bila jedna od šest socijalističkih republika novoosnovane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).
Dana 1. listopada 1991. Jugoslavenska narodna armija i četnici iz Crne Gore i istočne Hercegovine napali su prostor Dubrovačko-neretvanske županije i zauzeli njen veći dio, koji je u potpunosti oslobođen 1992. godine. Tijekom Domovinskog rata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji spaljeno je i opljačkano 14 194 kuća.