Bosna i Hercegovina – od srednjovjekovnog kraljevstva do Daytonskog sporazuma
U antici su na području današnje Bosne i Hercegovine živjela ilirska plemena, a zatim je ono postalo dio Rimskog Carstva. Slaveni su se ovdje doselili u 6. i 7. stoljeću. U srednjem vijeku razvila se samostalna Bosanska banovina, a pod Tvrtkom I. Bosna je 1377. postala kraljevstvo. Iz tog razdoblja potječu i znameniti stećci, nadgrobni spomenici jedinstveni za ovaj prostor.
Osmansko Carstvo osvojilo je Bosnu 1463., a Hercegovinu nekoliko desetljeća kasnije. Tijekom više od četiri stoljeća osmanske vlasti dio stanovništva prešao je na islam, gradovi poput Sarajeva i Mostara dobili su džamije, mostove i čaršije, a katolici, pravoslavci i Židovi živjeli su u složenom suživotu. Godine 1878. upravu je preuzela Austro-Ugarska, koja je zemlju 1908. i formalno anektirala. Atentat u Sarajevu 1914. bio je povod za Prvi svjetski rat.
Nakon 1918. Bosna i Hercegovina bila je dio jugoslavenske države, a u Drugom svjetskom ratu dio Nezavisne Države Hrvatske i poprište teških zločina i borbi. U socijalističkoj Jugoslaviji bila je jedna od republika. Nakon proglašenja neovisnosti 1992. uslijedio je rat do 1995. s golemim brojem žrtava i prognanih; genocid u Srebrenici 1995. postao je simbol tih strahota. Daytonski sporazum iz 1995. okončao je rat i uspostavio današnje ustavno uređenje.
Danas Bosnu i Hercegovinu oblikuju njezina višenacionalna i višereligijska baština, planinski krajolici i nastojanje oko pomirenja i europske budućnosti.
Imaš li priče, fotografije ili uspomene iz Bosne i Hercegovine? Podijeli ih sa zajednicom u rubrici Zavičajna povijest.