Hrvatska – od srednjovjekovnog kraljevstva do samostalne države
Na području današnje Hrvatske živjeli su Iliri, a na obali su nastale i grčke naseobine; kasnije je cijelo područje postalo dio Rimskog Carstva, o čemu i danas svjedoči Dioklecijanova palača u Splitu. Hrvati su se ovdje doselili u 7. stoljeću i postupno prihvatili kršćanstvo. Godine 925. Tomislav je postao prvi hrvatski kralj, a samostalno srednjovjekovno kraljevstvo trajalo je do 1102., kada je Hrvatska stupila u personalnu uniju s Ugarskom.
U idućim stoljećima zemlja je bila podijeljena između velikih sila: Venecija je držala velik dio Dalmacije, Dubrovačka Republika razvila se u samostalnu pomorsku i trgovačku silu, a nakon osmanskih osvajanja velik dio kontinentalne Hrvatske pao je pod osmansku vlast. Od 1527. Hrvatska je bila povezana s Habsburškom Monarhijom, a Vojna krajina štitila je granicu prema Osmanskom Carstvu. U 19. stoljeću hrvatski narodni preporod snažno je promicao jezik i nacionalni identitet.
Nakon Prvoga svjetskog rata Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslaviju. Tijekom Drugoga svjetskog rata ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske provodio je progone i masovne zločine nad Srbima, Židovima, Romima i političkim protivnicima, dok se partizanski pokret borio protiv okupatora i njihovih suradnika. Nakon rata Hrvatska je postala republika socijalističke Jugoslavije. Godine 1991. proglasila je neovisnost, nakon čega je uslijedio rat koji je završio 1995. Hrvatska je 2013. postala članica Europske unije, a 2023. uvela je euro i ušla u schengenski prostor.
Danas Hrvatsku oblikuju jadranska obala, bogata kulturna baština i raznolikost njezinih krajeva.
Imate li vlastite priče, uspomene ili fotografije iz Hrvatske? Podijelite ih sa zajednicom u rubrici Zavičajna povijest.